Intervju Sejdić

Na usvajanje akcionih planova Romi u Bosni i Hercegovini čekaju godinama. Na žalost, zvaničnici u BiH i dalje imaju više sluha samo onda kada ih na donošenje odluka “pritisne“ neko izvana. Iako su predstavnici romske zajednice u više navrata inicirali sastanke sa bh. vlastima, na odziv su naišli tek onda kada su Bosnu i Hercegovinu posjetili evropski parlamentarci.

U svjetlu „Dekade Roma“, a ukazujući na veliku važnost „pitanja Roma u BiH“, u maju ove godine organizirana je  posjeta evropskih parlamentaraca sa Dani Klein, lidericom poznate svjetske grupe „Vaya con Dios“, inače pobornicom zaštite prava Roma u Evropi. Posjeta je omogućila da se romski lideri susretnu sa visokom predstavnikom i bh. zvaničnicima, koji su ovom prilikom obećali da će akcioni planovi biti usvojeni u veoma kratkom roku. To obećanje je ispunjeno, a za brojna druga koja su ovom prilikom izrečena potrebno je vrijeme.
Ova posjeta predhodila je usvajanju akcionih planova, ubrzala donošenje akcionih planova u BiH, te je zbog toga i bila povod za razgovor sa članom Vijeća Roma u BiH Dervom Sejdićem.

Gospodine Sejdiću, posjeta evropskih parlamentaraca Bosni i Hercegovini popraćena je  velikom medijskom pažnjom. Kako je došlo do te  inicijative i realizacije posjete?

Ova posjeta je plod zajedničke saradnje romskog nevladinog sektora, Romskog informativnog centra, Evropske komisije u BiH, World Visiona BiH i mojih kontakata s Martinom Demirovskim, bivšim službenikom za pitanja Roma u OSCE-u, koji trenutno radi kao asistent članice Evropskog parlamenta Els de Groen.
Sama inicijativa bila je vrlo jasna – evropski zvaničnici „moraju“ posjetiti Bosnu i Hercegovinu s ciljanim pitanjem, prije svega podrške da Bosna i Hercegovina u što kraćem vremenskom periodu pristupi programu romske dekade.

Ko je bio u ovoj delegaciji i kakav je bio
protokol posjete?

U delegaciji je bila Dani Klein, liderica svjetski poznate grupe „Vaya con Dios“, zatim članica Evropskog parlamenta Els de Groen, jedan od inicijatora posjete Martin Demirovski, inače asistent u Evropskom parlamentu, Željko Jovanović,  predstavnik Fondacije Soros sa sjedištem u Budimpešti, i Ana Ibrišagić, koja također važi kao jedna od najuglednijih osoba u krugovima Evropskog parlamenta.

Bili ste u direktnom kontaktu s članovima delegacije, prisustvovali sastancima. Kakva su njihova lična zapažanja o statusu Roma u Bosni i Hercegovini? Šta su Vam rekli?

Tokom ta dva dana ljudi su dosta toga obišli i, naravno, u neformalnim razgovorima su iznosili svoja zapažanja, koja su se uglavnom odnosila na loše uslove u kojima Romi žive, na  nezainteresiranost domaćih vlasti da se ti problemi rješavaju s obzirom na to da egzistiraju duži period… Htjeli su svojom posjetom izraziti podršku romskoj zajednici, pružiti prije svega političku podršku, jer oni nisu nikakvi donatori, ne donose i ne daju nikakva novčana sredstva, a što mi  nijednog momenta od njih nismo ni tražili.
Inače, tokom našeg preliminarnog razgovora  izrazili su želju da im mi sugeriramo s kim ciljano treba da se susretnu, i oni su prihvatili svaki naš prijedlog.
Nama je prije svega bio cilj da o problemu Roma pričamo s visokim predstavnikom u BiH Miroslavom Lajčakom. Također smo jako važnim smatrali i susret s predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Nikolom Špirićem, ocjenjujući da je on najodgovornija osoba, da tako kažem, „zadužena“ za potpisivanje deklaracije. Predstavnici delegacije su tražili da mi organiziramo ovaj sastanak, ali smo im rekli da je nama vrlo teško organizirati susret s tako visokim zvaničnicima i da smo se već nekoliko puta obraćali i pismeno tražili sastanak, do kojeg nikad nije ni došlo, čak nismo ni odgovor dobili. Evropska komisija u BiH je naravno, sve to bez problema organizirala, što je nas s jedne strane učinilo vrlo sretnim, a s druge nesretnim zato što bez utjecaja vanjskog svijeta i moći međunarodnih organizacija mi ni u ovom segmentu ne možemo naići na dobru volju bosanskohercegovačkih vlasti.

U programu posjete upriličen je i sastanak u Romskom informativnom centru. Šta je bila tema sastanka?

Ovom sastanku prisustvovali su predstavnici romske mreže. Razgovarali smo o našim potrebama, informirali ih o situaciji u kojoj se nalaze Romi i aktivnostima koje se dešavaju u povodu rješavanja određenih problema. Naravno, istakli smo Ustav BiH kao diskriminacijski, istakli smo posljednje usvojene amandmane na Izborni zakon, nemogućnost nacionalnih manjina, prije svega Roma,  da se kandidiraju na značajnije pozicije u vlasti.
Onda smo se bazirali na stambenu problematiku, socijalnu i zdravstvenu zaštitu. Bila je ovo prilika i da istaknemo problem popisa stanovništva s obzirom na to da se sve aktivnosti u Bosni i Hercegovini odnose i vode na osnovu popisa stanovništva iz 1991. godine, što nas danas stavlja u jako nepovoljnu u situaciju da, naprimjer, ne možemo aplicirati za određene grantove i slično.

Delegacija evropskih parlamentaraca susrela se s predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Nikolom Špirićem. Ono što je posebno značajno jest da je tom prilikom obećano da će se u vrlo kratkom roku usvojiti akcioni planovi za poboljšanje uslova života Roma u Bosni i Hercegovini, te na taj način stvoriti preduslovi da BiH bude dio međunarodnog projekta „Dekada Roma“. Šta to znači konkretno za život Roma u Bosni i Hercegovini?

U izradi akcionih planova učestvovalo je više od stotinu ljudi, što pokazuje svu serioznost ovog procesa. Za Rome u Bosni i Hercegovini to prije svega predstavlja nadu za budućnost. Država Bosna i Hercegovina bi kroz četiri akciona plana morala u narednih nekoliko godina kroz sistem naći mehanizme da riješi probleme s kojima se Romi susreću.
Drugo, samom implementacijom akcionih  planova romska zajednica u Bosni i Hercegovini će riješiti probleme obrazovanja, što će automatski rezultirati integracijom Roma u bh. društvo. Zatim će se rješavati problem zapošljavanja, zdravstvene zaštite… Nama je cilj da i Romi imaju pravo na zdravstvene usluge, na terapije, liječničke tretmane, besplatne lijekove, što nama znači produžetak životnog vijeka Roma. Ne očekujemo da će svi problemi nestati, ne očekujemo da će diskriminacija biti iskorijenjena, ali smo optimisti u pogledu toga da će njihov nivo biti manji.

Priključenje „Dekadi Roma“ će pomoći BiH na njenom putu ka evropskim integracijama. I ova činjenica potvrđuje koliko je Dekada važna za našu zemlju. Kako su romske zajednice reagirale na ovu posjetu?

Sama posjeta je urodila plodom. Upravo smo čuli ono što smo željeli. Ambasador Dimitris Kourkoulas nam je obećao da će Evropska komisija dati snažnu podršku implementaciji akcionih planova.
Dobili smo podršku od visokog  predstavnika u BiH Miroslava Lajčaka, koji nam je rekao da će institucija kojom predsjedava puno više pažnje ubuduće posvetiti pitanjima Roma u Bosni i Hercegovini.
Tad smo dobili i javno obećanje predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Nikole Špirića da će on iskoristiti svoj mandat i mehanizme da što prije dođe do usvajanja akcionih planova. Sam je izjavio da su „Romi u Bosni i Hercegovini puno više dali ovoj državi nego što su od nje dobili“ i da je sada došlo vrijeme da se ti „računi“ poravnaju.
Ovdje svakako treba istaći velike zasluge predstavnika Fondacije Soros iz Budimpešte Željka Jovanovića, koji je otvoreno rekao gospodinu Špiriću da što prije potpišemo i usvojimo deklaraciju tim prije ćemo imati pristup fondovima koje oni finansiraju, poput fonda za obrazovanje Roma u Budimpešti. Također mu je kazao i da ako Bosna i Hercegovina bude odugovlačila te fondove će prazniti drugi, zemlje koje su potpisale deklaraciju.
Posjeta je kako vidite urodila plodom. Akcioni planovi su usvojeni 3. jula  i pred nama su novi koraci u cilju stvaranja boljih uvjeta za život Roma u BiH.

 

Comments are closed.