Pristup BiH Dekadi

BiH pristupila
“Dekadi uključenja Roma 2005-2015”

Bosna i Hercegovina pridružila se zemljama jugoistčne i centralne Evrope, okupljenim u  “Dekadi uključenja Roma 2005- 2015”, u želji da unaprijedi položej romske populacije.
Pristupnu deklaraciju 4. septembra 2008. godine potpisao je predsjedavajući Vijeća ministara
BiH Nikola Špirić, u okviru 14. sjednice Međunarodnog upravnog odbora Dekade u Beogradu. Špirić je obećao da članstvo BiH u Dekadi neće biti deklarativno već odraz suštinske namjere da se promjeni položaj romske populacije i da joj se da status dostojan čovjeka.

“Borba protiv siromaštva, isključivanja i diskriminacije Roma, oko koje su se okupile članice Dekade jeste plemenit cilj, jer Romi zaslužuju šansu. Previše i predugo su trpjeli. Nećemo pogriješiti ako kažemo da su Romi uvijek mnogo manje primali od zajednice nego što su joj doprinosili, posebno uzimajući u obzir umjetnost, muziku i druge oblasti ljudskog stvaralaštva”, rekao je Špirić.
On je naglasio da je BiH opredjeljena da osigura prava svim nacionalnim manjinama u skladu sa najvišim  međunarodnim standardima i ocijenio da su pripadnici romske nacionalne manjine najmnogobrojniji i najugroženiji u BiH, te da je Vijeće ministara pitanje Roma istakao kao prioritet.
Špirić je podsjetio da je u BiH napravljen zakonski okvir za rješavanje romskih problema. “2003 godine je usvojen Zakon o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina, dvije godine kasnije nacionalni program “Strategija BiH za rješavanje pitanja Roma” koji pretpostavlja usvajanje 15 posebnih programa iz različitih oblasti života koji će utjecati na poboljšanje ukupnog socijalnog položaja romske populacije u BiH . U 2004. godini izrađen je i “Plan akcije o obrazovnim potrebama Roma i pripadnika ostalih nacionalnih manjina”, a u julu ove godine usvojen je i Akcioni plan BiH za rješavanje problema Roma u oblastima zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstvene zaštite koji zahtjeva napor svih nivoa vlasti.

Špirić kaže da će za sprovođenje ovog Akcionog plana do kraja Dekade 2015. godine biti potrebno 330 miliona eura koji će djelimično biti obezbjeđeni iz državnog, entitetskih i lokalnih budžeta, ali će biti neophodna i pomoć međunarodne zajednice.
Špirić je ocjenio da je položaj romske manjinske zajednice u BiH i regionu težak i neprihvatljiv, ali da je pristupanjem BiH Dekadi Roma otvorena perspektiva za rješavanje njihovih problema.

„Dekadu uljučenja Roma shvatam kao izgradnju odgovarajućih standarda, metodologije i međusobne saradnje država, međunarodnih organizacija i institucija u rješavanju problema Roma. Shvatam je također i kao političku obavezu izvršne vlasti da se bori protiv siromaštva romske populacije, njihovog isključivanja i diskriminacije u regionalnom okviru, te obavezu zemalja potpisnica da treba da postave jasne i provedive ciljeve za poboljšanje ekonomskog i socijalnog položaja romske populacije u svakoj od zemalja potpisnica u regionu”, rekao je Špirić.

Ulazak BiH u Dekadu istorijski trenutak

Predstavnici romske zajednice smatraju da je ulazak BiH u Dekadu Roma istorijski trenutak za bosanskohercegovačke Rome. “ To donosi dobro ne samo Romima, nego i BiH kao cjelini i njenom društvu”, kaže predsjedavajući Vijeća nacionalnih manjina pri Parlamentarnoj skupštini BiH Nedžad Jusić.
Predsjednik Vijeća Roma F BiH Fehim Osmanović smatra da je to ogroman napredak koji govori da su najviše političke strukture zainteresovane za rješavanje problema Roma u BiH. Predsjednik Saveza Roma BiH Dervo Sejdić raduje se pristupanju Dekadi, ali napominje da bi se trebale obezbjediti institucionalne predspostavke za sporovođenje Akcionog plana i djelovati i u oblastima koje nisu među prioritetima Dekade, kao što je participacija Roma u političkom životu. Predsjednik Saveza Roma RS Saša Mašić smatra da bi trebalo raditi na očuvanju romskog jezika, kulture, istorije i podstaći medije da angažovanije rade na  razbijanju stereotipa i predrasuda o Romima u javnosti.
Dekadom Roma ove godine predsjedava Srbija, prva zemlja van članstva EU kojoj je povjereno   rukovođenje ovom međunarodnom inicijativom. Otvarajući sjednicu Međunarodnog upravnog odbora Dekade, premijer Srbije Mirko Cvetković kao prioritet srbijanskog predsjedavanja istakao je stanovanje, suzbijanje diskriminacije u obrazovanju, razvijanje sistema monitoringa i evaluacije, ali i nastavak aktivnosti započetih za vrijeme međunarodnog predsjedavanja u vezi sa izradom evropske romske politike.

“Most“ prema zemljama kandidatima za ulazak u EU

Dvodnevni sastanak u Beogradu bio je prilika da romski aktivisti iz raznih zemalja uporede iskustva, razmjene mišljenja i ukažu na svoje viđenje rješenja brojnih problema sa kojima se Romi svakodnevno suočavaju. Sastanku su prisustvovali i predstavnici međunarodnih institucija i organizacija, koji su izrazili volju da pomognu, ali i podsjetili da je poštovanje ljudskih i manjinskih
prava preduslov za ulazak u EU.
Joachim Ott koji se bavi romskom problematikom u okviru Evropske komisije smatra da Dekada Roma već postiže veliki uspjeh, prvenstveno zbog toga što su vlade i najviši nivo vlasti po prvi puta zvanično preuzeli obavezu. „ To je veoma važno, jer rješavanje uključivanja Roma zahtjeva snažnu političku podršku sa najvišeg nivoa. To je i most prema zemljama kandidatima za ulazak u EU“, naglasio je Ott.

Izgraditi jasan sistem monitoringa i evaluacije

U zaključcima sastanka, osim istaknutih ovogodišnjih prioriteta: stanovanja, legalizacije i unaprjeđenja neformalnih romskih naselja, te suzbijanja diskriminacije u obrazovanju, preporučeno je članicama Dekade da za sprovođenje svojih nacionalnih akcionih planova koriste strukturalne i predpristupne fondove EU. Istaknuto je da je neophodno izgraditi jasan sistem monitoringa i evaluacije, kako se u javnosti ne bi stvarala iskrivljena slika o ovoj problematici.

Kako riješiti stambena pitanja Roma?

Dio sjednice bio je posvećen pitanjima stanovanja, a prezentirane su i smjernice za unapređenje neformalnih naselja i primjeri uspješnih  projekata.
Sanela Bešić članica Međunarodnog upravnog odobora iznjela je  probleme sa kojima se Romi u BiH suočavaju kada su u pitanju neformalna naselja. U ovom segmentu, po njenom mišljenju, problemi se javljaju po pitanju određivanja kriterija prilkom dodjele stambenih jedinica ili građevinskog materijala, kao i kroz činjenicu  da svaki donator ima svoju politiku koja je u glavnom unaprijed definisana. Pozitivni pomaci, prema njenim riječima, ipak su evidentirani  prillikom izgradnje stambenih jedinica Gorica, Modriča, Bosanska Gradiška, Doboj. U protekloj godini pomak je evidentiran i u opštinama  Vitez, Hadžići- Tarčin, Hrastovi kod Kiseljaka i Bosanska Krupa. U toku je i izgradnja
stambenih jedinica na području Zavidovići, Zenica Kakanj, Visoko, a u realizaciji je i rješavanje dugogodišnjeg problema stanovnika u naselju Butmir.

Problemi su evidentni i u sveri  obrazovanja. Neophodno je da se u narednom periodu  više radi na standardizaciji romskog jezika, njegovoj popularizaciji kroz uvođenje u obavezan školski program. Svakako ova potreba je vezana i za historiju i kulturu kako Romi ne bi izgubili svoj identitet.
Sanela Bešić je istaknula da je program Dekade započet sa idejom i dekleracijom „ Ništa o nama bez nas“, ali da su je mnogi zaboravili.  „Zbog toga je veoma  bitan monitoring i evoluacija. Taj proces mora biti rađen u saradnji sa romskim NVO sektorom“, zaključila je svoje izlaganje Sanela Bešić.

Na sjednici je istaknuto da je  pitanje stanovanja veoma kompleksan problem u zemljama bivše Jugoslavije i da iziskuje izdvajanje velikih novčanih sredstava kako bi se mogao rješavati. Predloženo je da se u okviru evropske komisije formira poseban fond za stanovanje po ugledu na fond za obrazovanje Roma.

Romi zaslužuju šansu


“Danas sam u Beogradu da bih potpisao deklaraciju o pristupanju. Cijenim da postoje dva važna razloga što sam ovdje. Prvo, želim da pokažem romskoj zajednici u BiH i zemljama članicama Dekade da je ovo Vijeće ministara i ja odlučni da predano radimo na ostvarivanju ciljeva Dekade, da naše članstvo neće biti deklarativno, već suštinska namjera da se promijeni položaj romske populacije.
Drugi razlog je želja da podržim napore vlade Srbije u demokratizaciji i stabilizaciji našeg susjeda na putu u evropske integracije, gdje ćemo se, neko prije neko kasnije, ali sasvim sigurno svi zajedno naći“, naglasio je Špirić  u svom govoru.
„Početak  predsjedavanja Srbije Upravnim komitetom također  dobra prilika da se utvrde prioriteti u rješavanju problema Roma, a BiH šansa da što brže uhvati korak sa zemljama osnivačima, koje su već pristupile realizaciji ciljeva Dekade“.
Prema njegovim riječima, borba protiv siromaštva, isključivanja i diskriminacije Roma, oko koje su se okupile zemlje centralne i jugoistočne Evrope, jeste plemeniti cilj, jer Romi zaslužju šansu.


BH učesnici


U radu 14 sjednice Međunarodnog upravnog odbora učestvovali su  Sanela Bešić članica Međunarodnog upravnog odbora, te predstavnici NVO sektora romske mreže, Fehim Osmanović predsjednik Vijeća Roma F BiH, Saša Mašić predsjednik Saveza Roma RS, Nedžad Jusić predsjedavajući Vijeća nacionalnih manjina pri Parlamentarnoj skupštini BiH, Mirsad Sejdić voditelj Resusnog centra Kakanj, Muradif Biberović voditelj Resursnog centra Tuzla, Dervo Sejdić monitor za pitanje Roma u OSCE misiji za BiH, Albert Pančić program menadžer World Visiona BiH, te Slavica Bradvić Hanušić direktorica NVO Bospo.
Državnu delegaciju predvodio je Nikola Špiric predsjedavajući Vijeća ministara i predstavnici Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH:  Maksim Stanišić, Šefik Rizvanović, Samir Šlaku, Ljiljana Šantić i Danijela Ćosović.


Praćenje sprovođenja Dekade


Na sjednici su istaknuti i problemi vezani za  popis stanovništva romske populacije. U nekim zemljama posljednji popis urađen je prije 10 i više godina. Baze podataka u tim zemljama su često nepotpune i netačne te je teško odrediti stvarno stanje, indikatore kao i krajnji učinak prilikom izrade monitoring izvještaja sa ciljem praćenja sprovođenja Dekade.
Akcioni planovi, koji su predhodili pristupanju Dekadi većinom su  rađeni na državnom nivou, ali nisu prilagođeni za lokalni nivo koji se pokazao kao najvažniji za cjelokupan proces.
U pojedinim zemljama primjećen je  problem  sa razmjenom informacija između državnog nivoa i lokalnog. Uloge nisu dobro izdiferencirane te usljed toga ne postoji dobra koordinacija. Mediji kao i romski inforamatinvi centri  navedeni su kao ključ za rješavanje ovog problema.


IPA FONDOVI


Bosna i Hercegovina  kao potencialni kandidat Europske Unije koristi  IPA fond (Instrument za predpristupnu pomoć). IPA predstavlja bespovratnu finansijsku pomoć EU zemljama kandidatima kao I potencijalnim kandidatima za članstvo u EU. Objedinjuje dosadašnje predpristupne instrumente: PHARE; SAPARD; ISPA; CARDS, kao I predpristupni instrument za Tursku. Jedinstveni predpristupni instrument EU za budžetsko razdoblje od 2007.- 2013. godine. Finansijska vrijednost za sve zemlje potencijalne kandidate/ kandidate iznosiće 11.5 milijardi eura.
Predviđena sredstva za BiH za 2007. iznose  62.1 mil eura, 2008. 74.8 mil eura i za 2009. godinu  89.1 mil eura. IPA se sastoji od pet komponenti, a mi kao potencijalni kandidat
za članstvo u EU možemo koristiti samo dvije komponente IPE i to pomoć tranziciji i izgradnji institucija, prekogranična saradnja.

 

Comments are closed.