Iskustva susjednih zemalja

DEKADA ROMA – DOBRA PRAKSA I IZAZOVI

Misija OSCE-a je, uz podršku World Visiona BiH i Evropske komisije, 15. decembra 2008. u Sarajevu organizirala konferenciju o temi “Regionalna inicijativa Dekada Roma – dobra praksa i izazovi“.

Cilj konferencije bio je razmjena iskustava dobre prakse, uspostavljenih metodologija i mehanizama te prepreka u procesima monitoringa i implementacije programa „Dekada za Rome 2005-2015.“ u zemljama regije.

Konferenciji su prisustvovali predstavnici Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, entitetskih  i kantonalnih ministarstava, predstavnici romskog nevladinog sektora u BiH, međunarodnih organizacija iz Bosne i Hercegovine i Mađarske, kao i predstavnici iz Srbije, Makedonije i Hrvatske.

Skupu se obratio bosanskohercegovački ministar za ljudska prava i izbjeglice Safet Halilović, koji je prisutne informirao o rezultatima i budućim aktivnostima Bosne i Hercegovine na implementaciji programa Dekade. On je istakao da je Vijeće ministara BiH usvojilo akcione planove iz oblasti zapošljavanja, stanovanja i zdravstvene zaštite Roma, potpisalo deklaraciju o pristupanju Bosne i Hercegovine  programu Dekade, kao i da je uspostavljen Koordinacioni odbor za praćenje implementacije akcionih planova, u okviru kojeg se nalazi pet predstavnika Roma.

Učesnike konferencije pozdravio je i ambasador Misije OSCE-a u BiH Gary Robbins, koji je izrazio punu podršku OSCE misije i budućim aktivnostima koje će doprinijeti poboljšanju životnih uvjeta, kao i pristupu osnovnim ljudskim pravima romske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Konferencija je bila prilika da se učesnici informiraju o iskustvima zemalja koje su ranije pristupile Dekadi.

Iskustva iz Srbije

Predsjednik Lige za Dekadu Roma Srbije Osman Balić ocijenio je da je Dekada jedan od najuspješnijih projekata koji se provodi u zemljama u tranziciji.

„Stanje romske populacije na području Balkana i dalje je katastrofalno, međutim postoje pomaci u posljednje četiri godine, otkako je pokrenuta Dekada. Dekada je u četvrtoj godini svoga trajanja i naša je jedina šansa da popravimo svoj položaj. U Srbiji, primjera radi, od sto Roma samo jedan doživi 60 godina. Smrtnost romske djece je do tri puta veća i ovaj dio Balkana je prvi po smrtnosti djece. Stepen obrazovanja i zapošljavanja je također kritičan. Radi se o 97 posto nezaposlenih. Znači, cilj Dekade je da  11 miliona Roma u Evropi i 6 miliona Roma na prostoru Balkana preuzmu svoju sudbinu u svoje ruke. Da je Dekada proces koji pruža šansu da se položaj Roma poboljša, govore podaci iz Srbije. Prije četiri godine smo imali 48 studenata na prvoj godini fakulteta, sada ih imamo oko 300. Znači, stereotipi o tome da Romi ne žele da se školuju time se ruše. Bilo je potrebno da se pokrene samo jedna inicijativa da dođemo do ovih pomaka. Iza Dekade ne stoje homogenizirane političke snage, niti lobiji. To je naša višegodišnja muka i borba“, rekao je Balić.

Balić je upoznao prisutne da je u Srbiji uspostavljen Sekretarijat za implementaciju Dekade, na čijem je čelu predstavnik Roma, sa pet profesionalno zaposlenih osoba, da je nacionalni koordinator zamjenik predsjednika Vlade Srbije, te da je to po svim obilježjima osoba s političkim autoritetom, što je jako bitno zbog lobiranja u okvirima vlade i donošenja odluka na tom nivou. Ovaj sekretarijat finansiraju UNDP i OSCE misija u Srbiji.

Iskustva iz Makedonije

Ministar bez portfelja u Vladi BJR Makedonije Neždet Mustafa, prvi Rom nacionalni  koordinator za Dekadu Roma u Makedoniji, u svojoj prezentaciji govorio je o nedostacima i propustima koje je Vlada Makedonije učinila u prethodnom periodu.

Fondovi su korišteni za vaninstitucionalne aktivnosti, i to je osnovni razlog zašto na terenu nije bilo rezultata niti vidljivog napretka. Nakon što je Nedžet Mustafa preuzeo koordinaciju u okvirima Dekade, uspostavljena je web stranica i saradnja s medijima u cilju promoviranja aktivnosti. Uključen je veći broj Roma u okviru lokalne izvršne vlasti ii, potpisani su memorandumi s načelnicima općina u vidu stimulacije romskih učenika kroz stambeno zbrinjavanje njihovih porodica.

Ljatif  Demir, savjetnik ministra u Vladi Republike Makedonije za romska pitanja, smatra da je primaran proces provedbe akcionog plana koji se odnosi na obrazovanje. U Makedoniji su učinjeni pomaci po ovom pitanju.

„U Makedoniji, prema neoficijelnim podacima, živi 135.000 Roma. Godine 1997. imali smo samo sedam studenata, a sada ih imamo 300. Vlada u periodu od 1997. do 2005. godine uopće nije davala stipendije, nego smo mi utjecali na Fondaciju Soros da odobri stipendije. Zahvaljujući tom procesu,  započeli smo drugi. Na fakultetima smo organizirali proces mentoriranja za studente. Formirali smo centar na Univerzitetu gdje su studenti imali priliku da koriste internet i sve što ih može obogatiti znanjem u njihovom studiranju.

Ujedno, započelo je i uključivanje romske djece u predškolskim ustanovama. Radili smo u 12 centara, u koje je dolazilo po 15-ero djece. Taj proces socijalizacije bio je uspješan. U srednjim školama smo također upisali veliki broj djece“, istakao je Demir.

U Makedoniji će 2009. godine biti otvoren i odsjek za romološke studije na Filozofskom fakultetu, kao i  odsjeci za romski jezik na pedagoškim fakultetima.

Iskustva Hrvatske

Nazif Mehmedi, prvi saborski zastupnik Roma, i 11 nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru posebno naglašavaju značaj partnerskih odnosa između institucija vlasti i romskog nevladinog sektora, kao i značajnu pomoć kroz korištenje pretpristupnih fondova Evropske unije.

„U Hrvatskoj je učinjen pomak u stambenom zbrinjavanju i legalizaciji stambenih jedinica, gdje su Romi dobili darovnice zemlje na kojoj  se nalaze stambeni objekti.
U obrazovanju smo tek u posljednje dvije godine napravili pomak, i to putem motivacije. Za djecu  koja upišu srednju školu osigurane su godišnje stipendije u vrijednosti 650 eura te besplatni udžbenici, dok je za učenike do osmog razreda organiziran i besplatan prijevoz. Studenti dobijaju stipendije u vrijednosti 1.300 eura godišnje. Naš cilj je da u ovom segmentu koji je bio zanemaren učinimo što više, te na taj način dobijemo obrazovane Rome. Proces Dekade je složen i svakako zahtijeva da vlade zemalja aktivno učestvuju u procesu realizacije“, naglasio je Mehmedi.

Bosna i Hercegovina i Dekada

Pomoćnik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Maksim Stanišić kazao je da Dekadu treba shvatiti kao obećanje države da će pomoći Romima u Bosni i Hercegovini.

„Iskustva susjednih zemalja za nas su značajna jer nam pomažu u procesu realizacije Dekade. Mi nemamo  prave podatke o broju Roma u Bosni i Hercegovini. Popis iz 1991. govori jedno, a popis romskih nevladinih organizacija daje druge podatke. Naša pretpostavka je da u Bosni i Hercegovini živi oko 75.000 Roma, od kojih 75 posto nema svoj stan, svega 16 posto se školuje, a samo 2-3 posto Roma radi. Bosna i Hercegovina je svojim pristupanjem Dekadi rješavanje probleme s kojima se susreću Romi stavila kao prioritet. Akcioni planovi koje smo usvojili na neki način su vlasništvo države, entiteta i romskih lidera. Oni bi trebali da postanu vlasništvo i obaveza kantona, opština i  romske zajednice kao cjeline. Cilj je da svaki imalac budžeta mora imati stavku  u proračunu koja se odnosi na aktivnosti vezane za akcione planove. To je obaveza Bosne i Hercegovine. Ujedno, Bosna i Hercegovina je za narednu godinu predvidjela tri miliona KM za provedbu već spomenutih akcionih planova“, istakao je Stanišić.

U diskusiji učesnika konferencije stručna savjetnica u Ministarstvu obrazovanja i nauke FBiH Emina Pandžo predložila je stvaranje konstruktivnih partnerskih odnosa s romskim liderima nevladinog sektora kao moguću vezu s romskom zajednicom.

Ovaj prijedlog podržali su i drugi učesnici, koji su naglašavali potrebu znatnijeg uključivanja i angažmana romske zajednice u planiranju budućih aktivnosti.

Direktorica World Visiona, Sue Birchmore, u svom izlaganju prisutne je informirala o radu ove organizacije na projektima stambenog zbrinjavanja i zapošljavanja  Roma, podrške u edukaciji romske djece, na projektima zdravstvene zaštite kroz prevenciju HIV/AIDS-a u romskoj zajednici, kao i o jačanju kapaciteta romskog nevladinog sektora uspostavljanjem romske mreže te podršci radnim grupama u radu na izradi akcionih planova iz oblasti zapošljavanja i zdravstva. Ona je također izrazila spremnost World Visiona da nastavi sa implementacijom ovakve vrste projekata od kojih će neki zbog svojih pozitivnih rezultata na terenu biti nastavljeni. Ona također ističe značajnu partnersku ulogu s romskim nevladinim sektorom i romskom mrežom.

Podrška realizaciji Dekade

Željko Jovanović, predstavnik Otvorenog društva Soros iz Budimpešte, naglasio je da ova fondacija finansijski podržava Dekadu putem Fonda za obrazovanje Roma, kao i nezavisne monitoring organizacije nevladinog sektora, kao što je slučaj sa srbijanskom Ligom za Dekadu. Jovanović je također  govorio o modelu koji donosi rezultate u okviru Srbije.

Naime, UNDP i Misija OSCE-a u Srbiji finansijski, tehnički i pravno podržavaju Sekretarijat Dekade, gdje je rukovodilac sekretarijata osoba romske nacionalnosti, a u čijem sastavu se nalazi još pet profesionalno zaposlenih osoba. Ovaj sekretarijat razvio je mrežu od četrdeset (40) uposlenih Roma u institucijama lokalne samouprave. Ovaj model predlaže i u Bosni i Hercegovini. On je kazao i da alternativa ovom modelu može biti (zbog izraženog nedostatka ljudskih resursa) da OSCE misija u Bosni i Hercegovini delegira svog uposlenika kao savjetnika nacionalnom koordinatoru za Dekadu u Bosni i Hercegovini.

Konferencija je bila izuzetno korisna za učesnike, a naročito za učesnike iz Bosne i Hercegovine, koji su imali priliku da se pobliže upoznaju sa značajem i ciljevima Dekade, različitim uspješnim metodologijama monitoringa i implementacije Dekade, kao i mogućim rizicima i izazovima. Konferencija je naročito značajna zbog toga što su predstavnici Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine dobili više informacija i preporuka kako i na koji način pristupiti skoroj implementaciji programa Dekade, potrebi znatnijeg uključivanja predstavnika Roma u okvirima lokalne samouprave, povezivanju državnog nivoa s lokalnim, znatnijoj podršci romskom nevladinom sektoru, kao i mogućem finansiranju od strane donatora te obaveznim državnim budžetskim linijama za potrebu implementacije akcionih planova.

 

Comments are closed.